1. 1. Govorite malo. Prekinite s načinom govora koij se provlači generacijama, a po kojem djeca moraju samo slušati što im odrasli govori. Kad uglavnom vi govorite , usmjereni ste na ono što trebate reći, a ne na slušanje djeteta.
2. 2. Zamislite sebe u na djetetovom mjestu. Kako biste se (ili možda i jeste) osjećali kad bi Vam netko stalno govorio kako se morate ponašati. Možda Vam to sad i u odrasloj dobi netko radi ( često je to roditelj, netko drugi od rodbine ili prijatelj).
3. 3. Budite zainteresirani. Ne bavite se drugim stvarima (pranjem suđa, čitanjem novina, kompjuterskim igrama ili gledanjem svako malo na sat i sl…) kad Vam dijete priča nešto važno. Dijete ima potrebu za vašom pažnjom. Bolje je ne započinjati razgovor ako nemate vremena za pažljivo slušanje, te djetetu reći kada ćete imati vremena i dogovoriti se za razgovor o temi koja je djetetu važna i toga se dogovora pridržavati.
4. 4. Vaša neverbalna komunikacija treba slati pozitivne poruke.

Neverbalnom komunikacijom : ton glasa, izraz lica, geste, šale i smijeh, pogled… prenosi se značajno više informacija ( neki smatraju i do 90 %).

Dakle, ako npr. vaš izraz lica odaje dosadu i odsutnost dijete će brzo to primijetiti i prestati govoriti. Klimajte glavom pokazujući djetetu da ga «pratite» , nemojte hodati ili stajati dok dijete sjedi…

1. 5. Ne prekidajte.

Dozvolite djetetu da priča. Ne otimajte mu riječi i ne čekajte ga «u zasjedi». To izaziva ljutnju i zatvaranje jer se djetetu čini da je vama važno da se vi čujete, a ne dijete.

1. 6. Reflektirajte to što ste čuli. Nakon što dijete završi s pričom recite «Jesam li te dobro razumjela…» ili «Čini mi se da mi želiš reći…» i zatim nastavite s onim što ste čuli. Takvo reflektiranje omogućuje djetetu da čuje što je reklo, odnosno kako su ga drugi čuli. Vrlo je važno da vi pri tome ne moralizirate i ne prekoravate dijete već samo budete djetetu «ogledalo». Kad dijete čuje kako zvuče njegove riječi često promijeni neka razmišljanja.
2. 7. U konfliktima se orijentirajte na trenutačni problem ( Nemojte nabrajati sve sa popisa). Ne kritizirajte nego predložite zajedničko rješenje. Iznesite koje vama ponašanje smeta kod djeteta, te kako se vi osjećate. Fokusirajte se na ono što se može popraviti . Dopustite da dijete kaže i vama što želi od vas.

 

Npr. Situacija kad dijete kasni sat vremena iz škole:

Roditelj: «Zakasnio si sat vremena.» (OPIS PONAŠANJA, bez vike i sl.)

«Brinem se kad kasniš.» (REĆI O SVOJIM OSJEĆAJIMA I RAZLOGU ZBOG ČEGA BI DIJETE TREBALO PROMIJENITI PONAŠANJE – KAŠNJENJE)

Dijete: «Zaboravio sam ti jučer reći da će nam danas doći dječji pisac u školu, pa smo zbog toga ostali duže.»

Roditelj: »Vidim da ti je žao.» (UVAŽAVANJE)

«Drugi mi put na vrijeme reci kad imate tako nešto ili se javi iz škole da znam da ćeš zakasniti.» (JASNO DAVANJE DO ZNANJA ŠTO SE OČEKUJE)

 

1. 8. Ustrajte, vježbajte novi način komuniciranja. Promjene ne nastaju preko noći, nego malim svakodnevnim koracima .

 

 

 

 

 

 

Često nam djeca mogu prouzročiti «dodatni» posao, usporiti nas kad nam se žuri, uznemiravati nas kad smo umorni, mogu govoriti kad želimo tišinu, kasniti bez najave, grubo se međusobno svađati… kad dječje ponašanje dolazi u sukob sa roditeljskim potrebama, roditelji traže i isprobavaju načine ophođenja, konfrontacije s djecom.

Pri tom je moguća:

GRUBA KONFRONTACIJA – NEUČINKOVIT NAČIN

- Slanje «poruka o rješenju»:

• naređivanje «Smjesta pokupi te stvari i uredi sobu»
• prijetnja «Ako ne spremiš igračke nećeš gledati «Milijunaša»
• moraliziranje: «Kad sam ja išla u školu sve sam pomagala svojoj majci, a ti nećeš ni igračke da pokupišÂ»

- Odašiljanje ponižavajućih poruka:

• kritika: «Nikad nećeš naučiti samostalno pisati domaći rad…»
• ismijavanje: «Pametnjakoviću, ovako se samo budala ponaša.»
• sramoćenje: «Nemaš pojma.»

Ovakve poruke vode k:

- svađi – započinje iz ljutnje – Započinje sa «Ti… Nikad… Uvijek…. -Vrijeđaju

Posljedice kod djeteta: razgov neodgovornosti, otpora, nesamopouzdanja, krivnje, neposluha nepoštivanja roditeljskih potreba.

PAŽLJIVA KONFROTACIJA – UČINKOVIT NAČIN

Govori djetetu kakave misli,osjećaje, namjere njegovo ponašanje izaziva kod roditelja. Počinje sa :

« Ja…»Ja sam uzrujana…»Brinem se…»Ljutim se…» Meni je nelagodno…

Posljedice: pomaže djetetu preuzeti odgovornost za postupke

- dijete se uči slati slične poruke

- Dijete uči slušati

- Pažljivom konfrotacijom učimo dijete poštovanju i pažnji

Uvjeti za ostvarivanje pažljive konfrotacije.

- biti svjestan svojih osjećaja , misli , namjera

- biti hrabar da te misli, osjećaje i namjere kažemo djetetu

- znanje

- strpljenje

- vrijeme

 

primjer: Desetogodišnje dijete se zabavljalo sa prjateljima u dnevnom boravku. Otišli su nepospremivši iza sebe. Kad se vratio majka mu kaže:

«Kako si neuredan. Nikad ne pospremiš za sobom. Smjesta ovo pospremi!»

- napadanje osobe i zapovijedanje su dio GRUBE KONFROTACIJE

 

«Osjećam se neugodno gledati boce, čips, čaše i igračke razbacane svud po sobi. Nakon zabave sobu treba počistiti!»

- opis osjećaja – opis onoga što se vidi – opis onoga što treba učiniti

su dio PAŽLJIVE KONFROTACIJE

 

ZA PAŽLJIVU KONFROTACIJU RODITELJ TREBA IMATI HRABROSTI DA GOVORI O SVOJIM OSJEĆAJIMA. RODITELJ SE TADA «OTVARA» DJETETU, TE DIJETE IMA PRILIKU DOZNATI NEŠTO O OSJEĆAJIM SVOJIH RODITELJA TE JE OHRABRENO DA I ONO POKAŽE OSJEĆAJE, TAKO ODNOS RODITELJ – DIJETE POSTAJE ISTINSKI BLIZAK, OTVOREN I POŠTEN.

 

PRILOG Ova pitanja mogu biti poticaj za razgovor s djecom.

Odogovarajući na njih, roditelji promišljaju o tome na koliko su pitanja o svom djetetu uspjeli odgovoriti točno, odnosno, koliko poznaju svoje dijete.

 

Upitnik za roditelje:

KOLIKO DOBRO POZNAJEM SVOJE DIJETE:

 

1. Kako se zove najbolji prijatelj vašeg djeteta? _______________________________ ______
2. Kako se zove osoba kojoj se vaše dijete najviše divi? ________________________________________
3. Čega se vaše dijete najviše srami? _______________________________________
4. Čega se najviše boji?

_______________________________

1. Koju glazbu najviše voli? ____________________________________________
2. Koja osoba izvan obitelji ima na njega najveći utjecaj?

__________________________________________

1. Na koji vlastiti talent je najponosniji? __________________________________
2. Što mu najviše smeta u obitelji?

_____________________________________

1. Koja mu je omljena TV emisija? ______________________________________
2. Koji mu je omiljeni šport? ___________________________________________
3. Što jako želi da mu kupite? __________________________________________
4. Što ga jako ljuti ?

____________________________________________

1. Što ga je najviše u zadnje vrijeme razočaralo? ________________________________________
2. Koji vaš poklon najviše voli? _________________________________________
3. Koje mu je najdraže obiteljsko okupljanje? ______________________________________
4. Koju hranu voli, a koju ne voli? _______________________________________
5. Koju životinju bi voljelo imati za ljubimca? _______________________________________
6. Kako najradije provodi svoje slobodno vrijeme?

______________________________________