NAZOROVI DANI 2013.

Izvješće

 

Pod visokim pokroviteljstvom Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora, dana 24. i 25. svibnja 2013. godine održani su  18. po redu NAZOR0VI DANI 2013. u Postirima.

Tema ovogodišnjih Dana bila je “Godina velikih obljetnica“.

I. PETAK, 24.05.2013.

1. PROGRAM ŠKOLE

 

U jutarnjim satima održana je misa za pjesnike, te položen  vijenac na rodnu kuću Vladimira Nazora kao i buket cvijeća ispred biste pjesnika uz prigodne recitacije.

Nakon polaganja vijenca i cvijeća u školi je održan prigodan program na temu „Smotra učeničkog stvaralaštva“.

Poseban dio programa odnosio se na dramsku predstavu koju je priredila Udruga „Svijet kao cvijet“ iz Sutivana. Uprizorili su i izveli od Vladimira Nazora „Crvenkapicu“.

 

            2. STRUČNI SKUP

U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje održan je stručni skup za učitelje hrvatskog jezika posvećen obilježavanju 100. obljetnice rođenja hrvatskih pjesnika Ivana Gorana Kovačića, Ranka Marinkovića i Viktora Vide.

Stručni skup o Nazoru održan je u dvorani Pastoralnog centra u Postirima.

 

PROGRAM STRUČNOGA SKUPA

Stogodišnjice hrvatskih pisaca

Uvod: prof. Sanja Nejašmić, „Od Nazorovih dana do Zavičajne zbirke Vladimira Nazora“

  1. Dr.sc. Srećko Listeš, „Književno djelo Viktora Vide“
  2. Dr.sc. Tea Tereza Vidović-Schreiber, „Književno djelo Ivana Gorana Kovačića“
  3. Paulina Kisić, prof., „Novele Ranka Marinkovića“
  4. Dr.sc. Miljenko Buljac, „Ranko Marinković – Kiklop“
  5. Akademik Tonko Maroević, „Nazor kao uzor i kao izazov“

 

Stručnom skupu nazočilo je 60-tak učitelja i ravnatelj Agencije gosp. Vinko Filipović.

II. SUBOTA, 26. 05. 2012.

3. ZAVRŠNI SVEČANI PROGRAM

 

            Pod visokim pokroviteljstvom Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora, dana 24. i 25. svibnja 2013. godine održan je završni svečani program na kojemu je održan kulturno-umjetnički i zabavni program, na temu:

 „Godina velikih obljetnica“

 

Program je započeo izvođenjem Državne himne u izvođenju žensk klape „Užonca“ – iz Bola na Braču.

Studenti Umjetničke Akademije za dramsku umjetnost Sveučilišta u Splitu vrlo uspješno izveli su dramsku predstavu Lade Martinac Kralj „Otok Sv. Ciprijana“, fantaziju na motive novele „„Ni braća, ni rođaci“ Ranka Marinkovića.Redatelj drame je izv.prof. Milan Štrljić

           

            Tijekom održavanja Nazorovih dana glavni projektni zadatak ostvarujemo prezentacijom učenika i mladeži Lijepe Naše, kojima je zajednička ljubav prema literarnom stvaralaštvu.

Na Danima predstavili su se učenici sa manifestacija:

- "Lidrano" – državno natjecanje

- “Goranovo proljeće”

- "Tin i ja"

      - “Marulovi dani” – “Ča more judi”,

 

Od pozvanih učenika i mentora jedino je bila učenica sa Goranovog proljeća Jelena Benčić 7.c razred iz II. OŠ Varaždin s mentoricom prof. Mirjanom Halusek.

 

            Temeljem provedenog  8. po redu literarnog natječaja „NAZOR I MI“ kojega je objavila Agencija za odgoj i obrazovanje RH, na natječaju su sudjelovale 97 škola, sa ukupno prijavljenih 252 uratka iz osnovnih škola diljem Republike Hrvatske.

 

            Povjerenstvo u sastavu: dr.sc. Lucija Puljak – predsjednica i članovi prof. Gita Dragičević, prof. Mila Biočina nagradilo je 3 najuspješnija literarna rada i tako proglasili pobjednike literarnog natječaja „NAZOR I MI“ za 2013. godinu, kako slijedi;

 

  1. MJESTO osvojila je UMA GRADEC, uč.5. raz. OŠ „Jabukovac“ iz Zagreba, s literarnim radom „Ljeto nebi bilo ljeto da nije tako uvrnuto“ , uz mentoricu prof. Seniju Badić.

                                  Ljeto ne bi bilo ljeto da nije tako uvrnuto

                                                                            

            Evo me, školo, predajem se tvojim predavanjima umorna od odmora. Umoriše me te radnje na „s“ i „lj“ : smijanje, sunčanje i spavanje, zatim ljenčarenje, lješkarenje, ljuljuškanje i ljubavne zavrzlame. Sigurno je po njima ljeto i dobilo ime. A i smijeh se utkao u ljeto kao sol u moju kosu. Ljeto i smijeh sljubljeni su u svakome svom sunčanom satu.

Naravno da snosim posljedice, što ste mislili! Zaboravila sam kako se pale računalo i televizor. Tamo i tada za tim nije bilo potrebe. Ne znam se više kretati pomoću semafora, tamo sam se samo besciljno kretala i nikada se nisam izgubila. I sad vidim nas pet kako se smijemo dok nam sladoled curi niz lice. Budilica mi je stajala navijena na koji satak nakon podneva, i to samo zato da okusim i taj dio dana prije nego se sjurim na plažu. Zvuči kao da sam ljeto provela u zrakopraznom prostoru, gdje nema ni gravitacije ni situacije. Ma, dajte; ja sam samo «ošla pud Milne». Milna je malo mjesto na otoku Braču, okrenuto prema otvorenome moru, kao da je i sama oličenje beskraja i bezbrižnosti, a ova neknjiževna fraza je ublaženi izraz za «poludjeti», «skrenuti», «pošašaviti» ili koju već varijantu istoga koristite u svom zavičaju!

          Moja mama ima u milnaranskoj kući ekvivalent za svaku stvar u zagrebačkoj kući. Zove ih mikser za Zagreb, mikser za Milnu, kuhinjska vaga za Zagreb, kuhinjska vaga za Milnu i tako sve od kuhinje do kupaonice. Skuplja dupliće raznih stvari cijelu zimu kao vrijedna mravica i onda ljeti prenosi i vuče kao ona dalmatinska lijepa životinjica. Kod mene je takva situacija s ljudima. Imovine baš nemam, ali društva itekako imam. Najbolja zagrebačka prijateljica, najbolja milnaranska prijateljica, najbolja neprijateljica iz Zagreba, slična njoj čeka me i u Milni. S jednom malom iznimkom: simpatiju nemam u Zagrebu, a imam u Milni. Čudnovato je ipak nešto u ovim paralelnim svemirima: Kako to da nakon dva i tri četvrtine mjeseca provedenih u Milni, baš uvijek zaboravim da sam ikad živjela igdje drugdje?! Epidemija se širi i na druge, a epidemije su takve po definiciji. I evo nas u krevetu, smijemo se u sitne sate, ne damo ukućanima ni tada mira. Moja najbolja zagrebačka prijateljica ovo je ljeto provela kod mene par tjedana i osjećala potpuno iste simptome; ošla pud Milne!

Ležimo moja zagrebačka prijateljica i ja tako na plaži, grickamo slane kruškice, koje su prije bile slatke, no oprale smo ih u moru, listamo  zadnju Modru Lastu, dok ona ne prozbori odjednom:

 „Vjeruješ li u reinkarnaciju?“ Davim se od smijeha, komadi oslanjene kruške ispadaju mi iz usta.

 „Pa jesi li ti poludjela, to je praznovjerje!“ pokušavam i ja nešto filozofirati. Smije se i ona mome pljuckanju i ne odustaje.

 „Glupo je nečiju vjeru u bilo što nazivati praznovjerjem. Ja vjerujem da u ovome životu biramo one s kojima želimo provesti sljedeći. Ja bih izabrala tebe.“

Meni je i dalje smiješno. „Jedino ako planiraš na Brač, tamo bih i reinkarnirana i integrirana i marinirana.“ Sad se ona smije i baca Modru lastu meni u glavu. Smijemo se obje, a nasmijale smo i malog Ivu koji je do tada bacao kamenčiće u more, a onda „slučajno“ pogodio mene. Nismo više razgovarale o reinkarnaciji, bacile smo se u more, što od vrućine, što zbog daveža Ive. U tim trenucima znala sam da je u Milni puno smijeha, da volim sve koji se smiju i da bih mogla vjerovati u sve ono od čega bih se osjećala ovako kao danas.

       A u onim trenucima, kad  ljeto spusti sunčani zastor, kad se učini da je i smijeh uputio posljednji naklon svojoj publici, ne osvrćući se što ga pljeskom pozivamo na bis, sjetite se samo stare narodne poslovice koju sam upravo izmislila: Ljeto ne bi bilo ljeto, da nije tako uvrnuto, eto!

 

                                                                                      

  1. MJESTO osvojila je DARIJA POSAVEC učenica 8.a razreda OŠ Ivana Rangera iz Kamenice, s literarnim radom „Ljubaf“, uz mentoricu prof. Mirjanu Posavec.

     

Ljubaf

 

Sniežec na severu diši.

Ped stronjafku

on me gledi.

Merti bi se trebala s nekim o tem pespeminati.

Če gli soma sa sobom.

Vele da je to dobre.

Some…

Kak se speminati,

ja ne znom ni koj bi si rekla.

 

Doge sum čakala,

a vej mi je žal.

Bolje da rieči estonu v meni

skrite

gereti.

Mašinu v persi mi denite.

Merti vrieme destigneme

i pestoneme koj šteli.

 

Sniežec na severu diši.

Ped stronjafku

tom daleč, čez šarapoljke,

znom,

i mene sonce gledi.

 

 

  1.  MJESTO osvojio je STANKO MARČIĆ učenik 6.razreda OŠ „Bol“ iz Bola na Braču, s literarnim radom „Ljubav spašava svijet“, uz mentoricu prof. Dražanu Delimar Kvaternik.

 

Ljubav spašava svijet

 

 

Ljubav je pjesma mirisnog jutra

Dugačkih noći i nestrpljivog sutra.

 

Ljubav je moć, ona je mašta

Zbog nje si spreman na sve i svašta.

 

Od ljubavi ti koljena klecaju

I noge nemaju mira

Jako si osjetljiv

Svaka riječ i pogled te dira.

 

 

Od ljubavi u trbuhu i glavi sve se okreće

Ne znaš zašto, ali uvijek si pun sreće.

Osjećaje skrivaš poput tajanstvene školjke.

Ona je kriva zbog svake dobivene dvojke.

 

Učenici su se predstavili čitanjem svojih literarnih radova.

 

Učiteljsko vijeće na zadnjoj sjednici, a prema unaprijed utvrđenim kriterijima, nagradilo je 2 učenice, koji su tijekom osmogodišnjeg školovanja bili odlični učenici, uzornog vladanja, a posebno su se isticali u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima rada škole.

To su učenice:

  1. Dora Škarić
  2. Zorana Glavinić

 

Predsjednik Organizacijskog odbora „Nazorovi dani“ – Postira učenicima je uručio Diplomu „Vladimir Nazor“, a mentorima i školi Priznanje i Zahvalnicu za rad s nagrađenom učenicom i za sudjelovanje na Nazorovim danima.

Učenici Dariji Posavec uručen je poseban poklon – knjiga s posvetom, jer je učenica već treći put nagrađivana za svoj literarni rad na Nazorovim danima.

 

Na kraju programa uslijedio je najsvečaniji trenutak a to je uručivanje PLAKETE „VLADIMIR NAZOR“, koju je po odluci Nacionalnog odbora „Nazorovi dani“ – Zagreb dobila dr.sc. Lucija Puljak, ravnateljica OŠ „Pučišća“ iz Pučišća na Braču.

Potpredsjednik Nacionalnog odbora „Nazorovi dani“ akademik Tonko Maroević, nakon čitanja obrazloženja Odluke,uručio je ovo veliko društveno priznanje prof. Luciji Puljak.

Obrazloženje:

Lucija Puljak rođena je 21. listopada 1952. godine u Supetru na Braču. Poslije gimnazije,  završene u Splitu, upisala je Filozofski fakultet u Zagrebu, studirala komparativnu književnost i francuski jezik. Prije završetka studija vratila se u zavičajna Pučišća, zaposlila  u dječjem vrtiću, završila studij predškolskoga odgoja i radila nekoliko godina kao odgojiteljica predškolske djece. Zbog želje za novim znanjima ponovo se upisala na FF u Zagrebu i diplomirala pedagogiju.

 

Na istom je fakultetu magistrirala na Katedri za koratistiku, obranivši rad iz Metodike hrvatskoga jezika i književnosti (tema: Razvoj imaginativnih sposobnosti učenika nastavom lirske pjesme). Doktorirala je također na Katedri za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu (znanstveno polje: filologija (psiholingvistika), s temom Oblikovanje pojmova i dječja jezična stručnost.

Tijekom cijeloga radnog vijeka, koji je provela na različitim poslovima u neposrednoj odgojno obrazovnoj praksi (odgojitelj predškolske djece, školski pedagog, učitelj hrvatskoga jezika, ravnatelj srednje ili osnovne škole) bavila se znanstvenoistraživačkim i stručnim radom. Autorica je mnogobrojnih znanstvenih i stručnih članaka, ali i udžbenika za osnovnoškolsku djecu te priručnika za učitelje.

Kao predana čuvarica baštine, ponajprije zavičajnoga čakavskoga idioma, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima, uređuje knjige s baštinskom tematikom, savjetuje i pomaže autorima koji se ostvaruju u čakavskom idiomu.

 

U manifestaciju Nazorovi dani aktivno je uključena od prvoga dana. Značajan je njezin doprinos uspjehu svih aktivnosti povezanih s Nazorovim danima upravo zbog iskustva koje je stekla u različitim  profesionalnim ulogama.

Kao znanstvenica  sudjeluje u znanstvenim skupovima Nazorovih dana i objavljuje članke u publikacijama.

Kao stručnjakinja za dječji jezik i čakavski idiom od početka vodi povjerenstvo za ocjenu dječjih literarnih radova i pridonosi kvaliteti učeničke produkcije na Nazorovim danima.

Kao ravnateljica osnovne škole pridonosi raznovrsnosti programa Nazorovih dana uključujući učitelje i učenike svoje škole u manifestaciju.

Kao zagovornica baštinskih vrijednosti pridonosi osvješćivanju značaja i veličanju uloge Vladimira Nazora u kulturnoj baštini otoka Brača i Rebublike Hrvatske.

 

Zbog svih prethodno navedenih razloga,  predlaže se da dr.sc. Lucija Puljak bude kandidatkinja za ovogodišnju dodjelu društvenog priznanja PLAKETE „VLADIMIR NAZOR”.

           

Nazorovi dani 2013. završili su nastupom ženske klape „Užonca“.

 

 

Kako predsjednik Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora prof.dr.sc. Valter Boljunčić, a koji je ujedno i predsjednik Nacionalnog odbora „Nazorovi dani” – Zagreb, nije mogao biti s nama poslao je brzojav potpore koji je pročitan na završnoj večeri, koji glasi:

 

 

      HRVATSKI SABOR

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu

Službeno: br. Brzojava 13337

E-mail: Valter.Boljuncic@sabor.hr

 

Zagreb, 24. svibnja 2013.

 

                                                                     NAZOROVI DANI

ORGANIZACIJSKI ODBOR POSTIRA

N/p Andrije  Biličića, predsjednika Organizacijskog odbora

 

 

Poštovani sudionici i nazočni gosti,

Poštovani predsjedniče i članovi Organizacijskog odbora,

Žao mi je što se  zbog  hitnih i neodgodivih obveza ne mogu priključiti ovoj već  i  tradicionalnoj, kreativnoj   XVIII. PROSVJETNO- KULTURNU  MANIFESTACIJU, a koje je pokrovitelj Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora, kojem sam na čelu.

U ime Hrvatskoga sabora i Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu i svoje osobno ime  pozdravljam sve sudionike i nazočne s radošću  i zadovoljstvom, želeći vam i dalje uspjeh, uz osobnu podršku za nastavak vaše i naše suradnje.

 

Vivat, floreat, crescat Prosvjetno-kulturna manifestacija NAZOROVI DANI.

 

Predsjednik:

Prof.dr.sc. Valter Boljunčić

 

 

Postira, 27.05. 2013.                                                    Ravnatelj Škole

                                                                       i Predsjednik Organizacijskog odbora

                                                                                  "NAZOROVI DANI"

                                                                                  Andrija Biličić